Da je crno vino zdravo, odavno se zna; ostaje isto tako činjenica da je to često samo izgovor za prevelike ljubitelje dobre kapljice. Premda je opće poznato da voće a osobito neke vrste grožđa u sebi sadrže antitumorske čimbenike, još uvijek nije blizu trenutak testiranja tih čimbenika na ljudima. Prof dr John Pezzuto i njegovi kolege s sveučilišta Illinois u Čikagu nisu ni sanjali da će od 1000 istraženih biljnih ekstrakata aktivnu supstancu “resveratrol” upravo naći u plodovima nekih puzavica. No bez obzira na izolaciju aktivne tvari i prezentirane rezultate istraživanja na prvoj svjetskoj Konferenciji o vinu i zdravlju, još uvijek ne možemo ljudima reći “napijte se crnog vina” i sve će biti u redu.. 

Vino kao “virtual panacea”?

Ni o jednoj drugoj namirnici nije izrečeno toliko pozitivnih, romantičnih pa čak i luckastih mišljenja kao o vinu! To je najljepši i najčišći napitak – rekao je Platon..Vino je dobro za tijelo i dobro za dušu, pa priroda nikad nije ljudskoj vrsti dala tako bogati dar kao što je vino! Čovjek uvijek pretjeruje; ako se negdje utvrdi jedna ljekovita supstanca ili jedno ljekovito svojstvo, preko noći će se stvari umnožiti pa će sutra biti više. Vino jeste (i ostaje) namirnica koja sadrži alkohol ali ne spada u lijekove. Još manje je vino univerzalni lijek koji “otklanja sve probleme”. Ostaje međutim činjenica da vino kao ekstrakt grožđa sadrži sve prirodne tvari koje se sada uspješno mogu izdvajati u čistom stanju. To je bila dobra polazna osnova za dr Davida Goldberga s sveučilišta u Torontu, Kanada da analizira sva dosadašnja istraživanja na vinu – samo s jednim ciljem da se utvrdi uzročna veza – vino i zdravlje! Njegovi rezultati su iznimno zanimljivi. Sve je započelo prije 15 godina kada je Selvyn Leger s suradnicima objavio epidemiološku studiju iz koje je bilo jasno da kod populacija gdje se konzumira crno vino, ima malo smrtnih slučajeva od srčanog udara! 

Francuski paradoks

Studija bi prošla nezapaženo da se nije pojavio Francuz dr Serge Renaud iz Lyona s svojom studijom koja je kasnije dobila popularni naziv “francuski paradoks”. On se poslužio podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o korelaciji između potrošnje mlijeka i i pojavi koronarnih bolesti aludirajući na mliječnu mast kao uzrok. Ali, neki francuski gradovi imali su vrlo visoku potrošnju mlijeka a stanovništvo ipak nije oboljevalo od koronarne bolesti! Objašnjenje? Tamo se svakodnevno konzumira crno vino! Slična istraživanja su provedena u San Diegu u Kaliforniji a rezultati su bili identični. Teza je bila jasna; gdje god se konzumira crno vino, smrtnost od koronarnih bolesti je bila reducirana! Ostalo je da se utvrdi sto se događa ako se potrošnja vina smanjuje ili povećava? I na koncu koja tvar iz vina djeluje “ljekovito” – alkohol ili nešto drugo? Svaku tvar iz vina ispitati i znanstveno dokazati jeli djelotvorna ili ne – nimalo lagan zadatak! Ipak nešto je dokazano; mala količina alkohola sama po sebi (1-3 pića dnevno) je djelotvorna, dok “ispijanje” većih količina nema nikakvih rezultata, dapače dovodi do porasta mortaliteta. U međuvremenu su došli i rezultati drugih istraživanja koji su ukazivali na jaki učinak fenolnih tvari iz vina (koje daju gorak i trpak okus) među kojima se isticao kvercetin i njegovi srodnici flavonoli. Tih je tvari bilo i u drugom voću (jabuke) i osobito u čaju. Napokon je kao aktivna tvar utvrđen resveratrol kod kojega je eksperimentalno dokazan učinak usporavanja grušanja krvnih pločica. 

Koje vino ima najviše resveratrola?

Budući da se resveratrol nalazi osobito u kožici crnog grožđa, jasno je da ga ima najviše u crnom vinu (prosječno 5mg/litru). Budući da je to mala količina kada se uzme u obzir da se uz ručak može popiti oko 0,5 litre) bilo je pokušaja da se tvar koncentrira sušenjem vina i pretvaranjem vinskog praha u tablete. U bijelom vinu ga nema nikako pa ljubiteljima bijele kapljice ostaje samo prilika da promjene svoje navike. Da bi se količina resveratrola mogla precizno izmjeriti, bilo je neophodno razviti više posebnih analitičkih metoda.

Naravno, u crnom vinu postoji obilje drugih fenolnih tvari – flavonoida (oko 100 mg/litru) koje zasigurno djeluju jako antioksidacijski osobito sprečavajući oksidaciju LDL kolesterolske frakcije. Zaključak iz više studija je da redovno konzumiranje crnog vina (1-2 čaše dnevno) podiže antioksidacijsku aktivnost krvi i sprečava grudanje (agregaciju) krvnih pločica što je samo po sebi dovoljno da do srčanog udara ne dođe. Kod toga etanol služi kao otapalo. No valja odmah reći da vino nije jedini izvor flavonoida. Tu je prije svega zeleni i crni čaj! Za ovu tvar su izuzetno zainteresirani specijalisti za rak jer pokazuje antitumorsku aktivnost in vitro a budući da se lako dobiva, možda joj predstoji solidna budućnost. Do daljnjeg talog od crnog vina nemojte bacati, a njegova trpkost vas ne bi trebala smetati. Dobro su rekli naši stari: liječi dušu i tijelo!